Što je proces projektiranja? Koje su faze procesa projektiranja i što Vas tijekom njih očekuje? U nastavku pronađite odgovore na ova i dodatna pitanja!
Projektiranje Vaše buduće građevine je proces koji koordinira više različitih struka s finalnim ciljem – izgradnjom Vašim željama i potrebama prilagođene građevine. Uspješno proveden proces projektiranja osigurati će Vam višestruku korist: formiranje Vama prilagođene građevine i najoptimalnijih tehničkih rješenja građevine, te izbjegavanje nepotrebnih radova i pogreška u izgradnji. Ukratko rečeno projektiranje je proces koji osigurava najoptimalniju građevinu za Vaše potrebe. Kroz proces projektiranja voditi će Vas Vaš arhitekt koji će Vas u svakom trenutku procesa rado informirati i odgovoriti na sva pitanja.
Projektiranje se sastoji od sljedećih koraka tj. faza:
Prvi korak, nakon odabira Vašeg arhitekta, je formiranje projektnog zadatka. Projektni zadatak se formira kroz razgovor između investitora i arhitekta na prvom sastanku. Prilikom definiranja projektnog zadatka odrađuju se glavni parametri građevine prema zahtjevima investitora. Parametri poput sobnosti građevine, katnosti građevine (u slučajevima u kojima investitor ima osobne preferencije u izboru između npr. prizemnice ili katnice), potreba za smještajem vozila, specifični željeni prostori unutar građevine kao što su npr. prostorije za bavljenje hobijima i sličnim aktivnostima investitora. Projektni zadatak se svodi na popis želja investitora koje će biti potrebno zadovoljiti i uskladiti s ograničavajućim karakteristikama građevinske čestice tijekom daljnjih faza projektiranja.
Pripremne radnje za projektiranje svode se na postupke koji nam omogućuju bolji uvid u karakteristike građevinske čestice. Vrši se analiza prostornih planova i parametara izgradnje koje prostorni planovi propisuju za predmetnu građevinsku česticu, te se vrši prvi posjet građevinskoj čestici. Posjet čestici arhitektu omogućava formiranje dojma o prostoru u kojem se planira izgradnja te se na licu mjesta opažaju eventualni nagibi i neravnine građevne čestice. Tijekom posjeta građevinskoj čestici osobita pažnja se pridodaje eventualnim pozitivnim vizurama koje se pružaju s čestice kako bi se omogućio pogled na iste i iz pojedinih prostora planirane građevine. U fazi pripremnih radnja predlaže se i izrada geodetskog snimka čestice. Geodetski snimak nam daje potpunu sliku o topografiji tj. terenu građevne čestice i omogućava nam izbjegavanja daljnjih pogrešaka prilikom projektiranja kao što je npr. neusklađenost visina podnih ploha s topografijom terena čestice i sl. Geodetski snimak će se koristiti i tijekom kasnijih faza projektiranja za izradu neophodnih priloga projektne dokumentacije. U određenim situacijama tijekom faze pripremnih radnji može se pristupiti i tzv. istražnim radovima kao što je npr. izrada geomehaničkog elaborata koji nam daje informacije o stabilnosti i nosivosti tla što u određenim slučajevima, npr. prilikom pozicije građevinske čestice na nestabilnom području klizišta, određuje adekvatne načine projektiranja konstrukcije kako bi se eliminirala mogućnost kasnije negativnih pojava na građevini.
Po definiranom projektnom zadatku te izvedenim pripremnim radnjama pristupa se izradi idejnog rješenja planirane građevine. Faza izrade idejnog rješenja je faza projektiranja u kojoj je najveća količina interakcije između investitora i projektanta tj. arhitekta. Arhitekt tijekom izrade idejnog rješenja formira volumene i izgled buduće građevine istovremeno ispunjavajući zahtjeve projektnog zadataka te usklađujući ih s karakteristikama građevinske čestice. Idejnim rješenjem se nastoji ponuditi rješenje buduće građevine koje ispunjava sve želje investitora i istovremeno na najbolji način iskorištava građevinsku česticu. Uvijek se nastoji organizirati željene prostore na način da se osigura njihova optimalna osvijetljenost i orijentacija (prema pojedinim stranama svijeta u skladu s funkcijom pojedinog prostora), te da se ostvari što je moguće bolja povezanost građevine s neizgrađenim dijelom građevne čestice tj. budućim dvorištem. Uz same arhitektonske karakteristike planirane građevine tijekom izrade idejnog rješenja započinje i definiranje tehničkih rješenja tj. koncepata tehničkih rješenja Vaše građevine kao što je npr. koncept planiranog grijanja građevine i sl. Nakon uspješne izrade idejnog rješenja organizira se prezentacijski sastanak na kojem arhitekt, investitoru, izlaže predloženo idejno rješenje. Tijekom izlaganja rješenja argumentiraju se donesene odluke te se komuniciraju parametri koji su utjecali na donošenje pojedinih odluka. Po završetku prezentacije, kroz razgovor se prenose mišljenja i dojmovi o idejnom rješenju te se bilježe eventualne, od strane investitora željene izmjene. Idejno rješenje je iterativni proces te je uobičajeno da se do donošenja finalnog idejnog rješenja izvrše cca dva prezentacijska sastanka na kojima se razgovara o učinjenim izmjenama idejnog rješenja. Preporuča se što je moguće veća interakcija između arhitekta i investitora tijekom faze izrade idejnog rješenja, kako bi se dobiveno idejno rješenje u maksimalnoj mjeri podudaralo s ispunjenjem funkcionalnih, ali i estetskih želja investitora. Tijekom izrade idejnog rješenja, zbog uključenosti u proces isključivo arhitekta i investitora, jednostavnije je i brže unijeti željene izmjene bez pretjeranog produljenja procesa (u odnosu na unos izmjena tijekom kasnijih faza projektiranja).
Završetkom definiranja idejnog rješenja moguće je pristupiti izradi arhitektonske vizualizacije planirane građevine tj. zahvata. Arhitektonska vizualizacija je vizualni prikaz planiranog zahvata u obliku fotografija izrađenih u određenoj tehnici kao što su: perspektivni crteži, kolaži ili tzv. 3D prikaza kao danas najčešćeg oblika arhitektonske vizualizacije. Vizualizacija omogućava investitoru stvaranje boljeg dojma o izgledu planiranog zahvata u smislu njegovih volumena te planiranih materijala obloga itd…
Po izradi idejnog rješenja, kao međukorak u procesu projektiranja je postupak ishođenja posebnih uvjeta / uvjeta priključenja planirane građevine. Posebni uvjete / uvjete priključenja ishodi projektant građevine (arhitekt) od strane tzv. javnopravnih tijela (javnopravna tijela su npr.: nadležni grad / općina, HEP, Hakom, MUP, poduzeća za vodoopskrbu i odvodnju predmetnog područja, HEP, Hrvatske Vode itd…). Posebni uvjeti / uvjeti priključenja predstavljaju nužne uvijete koje je potrebno zadovoljiti za potrebe izdavanja građevinske dozvole tj. potrebe potvrde glavnog projekta buduće građevine. Unutar posebnih uvjeta / uvjeta priključenja naići ćemo na informacije o okolnoj infrastrukturi koje se koriste u daljnjem procesu projektiranja. Ispunjenje zaprimljenih posebnih uvjeta je jedna od provjera koja se vrši tijekom izdavanja građevinske dozvole tj. potvrde glavnog projekta.
Faza izrade glavnog projekta planiranog zahvata predstava fazu tehničke razrade idejnog rješenja. „Glavni projekt“ predstavlja skup, međusobno usklađenih, projekata pojedinih struka. Dakle, suprotno ustaljenom mišljenju Glavni projekt nije jedan projekt već skup projekata različitih struka potrebnih za definiranje planiranog zahvata. Tijekom ovog koraka smanjuje se intenzitet komunikacije između arhitekta i investitora te se komunikacija svodi na informiranje o napretku projekta i uključivanje investitora tijekom donošenja važnih tehničkih odluka kao što je npr. odabir sustava grijanja i sl. Tijekom izrade glavnog projekta u proces se uključuju tzv. projektanti suradnici koji u komunikaciji s arhitektom izrađuju pojedine strukovne projekte za potrebe ishođenja građevinske dozvole ili potvrde glavnog projekta.
Za stambenu građevinu uobičajeni projektanti suradnici su:
Svi glavni projekti izrađuju se koordinacijom pojedinih struka kako bi se stvorilo optimalno rješenje planirane građevine. Uspješnim završetkom izrade glavnog projekta planirane građevine postižu se preduvjeti za ishođenje građevinske dozvole ili potvrde glavnog projekta planirane građevine.
Izrada troškovnika građevinsko-obrtničkih radova preporuča se po dovršetku tj. po definiranju svih glavnih projekta građevine. Na temelju dovršenih glavnih projekata moguće je prvi puta u procesu projektiranja izraditi relativno točan troškovnik građevine (najtočniji troškovnik moguće je izraditi po dovršetku izvedbenog projekta). Troškovnik građevinsko – obrtničkih radova sadrži opis svih potrebnih radova za izvođenje planirane građevine. Uz opis planiranog rada, opis materijala koji se unutar pojedinog rada koriste, troškovnik sadrži i količine planiranih radova (m', m2, m3, komad i sl.) koje omogućuju investitoru prikupljanje informiranih i lako usporedivih ponuda za izvođenje građevine. Uz svoju spomenutu primarnu namjenu, troškovnici se često koriste i za potrebe kreditiranja od strane banke te se njima predviđa visina planirane investicije za realizaciju određene građevine.
Sa završenim glavnim projektom moguće je pokrenuti upravni postupak ishođenja Građevinske dozvole ili potvrde glavnog projekta planirane građevine. Tijekom procesa izdavanja građevinske dozvole nadležan ured za izgradnju i prostorno planiranje te javnopravna tijela iz faze D pregledavaju dostavljenu dokumentaciju (glavni projekt) te daju svoju ocjenu glavnog projekta. Na kraju provjere, za glavni projekt koji je zadovoljio sve odredbe za građevnu česticu relevantnog prostornog plana te je ispunio sve propisane posebne uvjete tj. uvjete priključenja, izdaje se građevinska dozvola ili potvrda glavnog projekta. Navedeni dokumenti predstavljaju pravni akt na temelju kojeg se može pristupiti izvođenju zahvata u prostoru tj. građenju.
Za planirane građevine koje se odlikuju specifičnim ili kompliciranijim rješenjima moguća izrada izvedbenog projekta građevine. Izvedbeni projekti, kao i glavni projekt, izrađuju se zasebno za svaku pojedinu struku te detaljno razrađuju sva unutar glavnog projekta predviđena tehnička rješenja. Izvedbeni projekt detaljno razrađuje npr. spojeve pojedinih građevinskih elemenata, trase pojedinih instalacijskih sustava i njima pripadajuće uređaje itd.
Nakon što je dovršen proces projektiranja i dostupna Vam je sva tehnička dokumentacija za planiranu građevinu možete pristupiti građenju. Građenje Vaše građevine izvoditi će veći broj izvođača u, s Vama, različitim poslovnim odnosima (glavni izvođač, podizvođač tj. izvođač kooperant itd.). Zbog specifičnosti procesa gradnje i ostvarenja adekvatne kontrola gradnje potrebno je organizirati stručni nadzor građenja. Osoba koja vrši nadzor građenja tj. tzv. nadzorni inženjer je osoba koja nezavisno djeluje na gradilištu te je glavni zastupnik investitora. Zadaća nadzornog inženjera je budno pratiti proces izgradnje te pravovremenom kontrolom upozoriti na zamijećene nedostatke u gradnji / dokumentaciji i zatražiti od odgovorne osobe (izvođač, projektant itd.) izradu dodatnih objašnjenja, manjih revizija i rješenja unutar dokumentacije.
Na pojedinim građevinama, tijekom izgradnje angažiran je i arhitekt u ulozi tzv. projektnog nadzora. Projektni nadzor svojim izlascima na gradilište kontrolira tijek izgradnje te pravovremeno rješava određene, do same izgradnje, nepredviđene potrebne izmjene tj. dopune dokumentacije. Svrha projektnog nadzora je zadržavanja prostornog i vizualnog rješenja planirane građevine usprkos rješavanju tijekom projektiranja nepredviđenih problema.
Za sva pitanja vezana uz proces projektiranja slobodno nas kontaktirajte te uspješno započnite svoj projekt!